Menu
Zatvori
Fortenova grupa
Privremenom mjerom oduzimanja dionica Mercatora d.d. Slovenija je neutemeljeno otuđila privatno vlasništvo Agrokora d.d.
18.12.2019.
Javna agencija Republike Slovenije za varstvo konkurence (AVK) dana 16. prosinca 2019. godine donijela je odluku kojom Agrokoru d.d. privremeno oduzima dionice Mercatora d.d. Odlukom bez presedana u dosadašnjoj praksi rada ove slovenske regulatorne agencije de facto je počinjena eksproprijacija privatnog vlasništva Agrokora d.d., kojem su dionice Mercatora privremeno oduzete bez ikakve sudske odluke i bez valjanog zakonskog utemeljenja.
Privremena mjera oduzimanja dionica temelji se na nerazmjernoj i nepravomoćnoj kazni, koja je također bez presedana u praksi ovog regulatora, u iznosu od 53,9 milijuna eura. Na tu kazna koju je AVK izrekao još u rujnu ove godine za slučaj koncentracije, Agrokor je uložio žalbu. Nepravomoćna je kazna nedvojbeno nerazmjerna, budući da kompanija o kojoj je riječ, Costella d.o.o., ostvaruje tek nešto više od 1 milijun eura godišnjeg prihoda. Tu je kompaniju Ivica Todorić, odnosno Agrokor AG iz Švicarske, stekao još 2016. godine.
Oduzimanje dionica Mercatora samo je po sebi također uvelike nerazmjerno, budući da je vrijednost dionica o kojima je riječ procijenjena na više od 140 milijuna eura, dok nepravomoćna kazna – koja se osporava – iznosi 53,9 milijuna eura.
Nadalje, prema obrazloženju AVK-a, privremena mjera oduzimanja dionica Mercatora d.d. donesena je temeljem Zakona o prekršajima i to odredbi toga zakona koje se inače primjenjuju primjerice kod prometnih prekršaja ili sličnih prekršaja koji su otkriveni in flagranti, a koje su počinili strane fizičke osobe u Republici Sloveniji.
Stoga Agrokor ovaj postupak oduzimanja dionica smatra grubom i namjernom pogrešnom primjenom i zloporabom zakona od strane državnog regulatornog tijela, koje bi trebalo provoditi nacionalne zakone i čije je vodeće službenike imenovao Državni zbor Republike Slovenije (slovenski parlament) kao vrhovno zakonodavno tijelo u državi.
Radi pojašnjenja konteksta, Zakon o prekršajima koji je u ovome slučaju primijenjen radi oduzimanja dionica, načelno predviđa mogućnost da se strancu koji primjerice prebrzo vozi privremeno zaplijeni vozačka dozvola ili automobil dok ne plati kaznu, jer postoji opravdana mogućnost da bi optuženi mogao pobjeći, što bi rezultiralo mogućim neplaćanjem kazne. Osnovni preduvjeti koji prema tome Zakonu moraju biti zadovoljeni kako bi se utvrdila mjera privremenog oduzimanja jesu ili bijeg prekršitelja u inozemstvo ili pokušaj skrivanja. Podrazumijeva se, međutim, da nijedan od tih preduvjeta ne može biti ispunjen kada je riječ o valjano postojećem stranom pravnom subjektu – budući da taj subjekt ne može „pobjeći“ niti se može „skrivati“. Nadalje, svrha je toga zakona da pruži trenutačnu zaštitu. Pismena odluka mora biti uručena prekršitelju u roku od tri sata, a sudovi bi trebali odlučiti o žalbi unutar 48 sati, dok je u slučaju o kojemu je riječ AVK čekao dva mjeseca da bi zatražio privremeno oduzimanje, što dodatno dovodi u sumnju namjere AVK-a.
Iako AVK u svojoj dosadašnjoj praksi nikada nikome nije kao osiguranje nekog plaćanja ništa zaplijenio, a kamoli temeljem Zakona o prekršajima, koji je na snazi od 2006. godine, u aktualnom je slučaju neadekvatnom primjenom ovog zakona sada oduzeo Agrokoru d.d. 69,57 posto udjela u Mercatoru d.d., navodno kao sredstvo osiguranja za plaćanje nepravomoćne kazne u iznosu od 53,9 milijuna eura, protiv koje je Agrokor temeljem čvrstih argumenata zatražio sudsku zaštitu.
Da podsjetimo, zbog neprijavljivanja koncentracije kompanija Agrokor AG i Ardeya Global Ltd., Javna agencija Republike Slovenije za varstvo konkurence 24. rujna 2019. godine donijela je odluku o izricanju kazne od 53,9 milijuna eura za Agrokor kao pravnu osobu te pet tisuća eura za odgovornu osobu. Prema obrazloženju AVK-a, tom je koncentracijom Agrokor stekao 100 posto udjela u tvrtki koja je vlasnik tvrtke Costella d.o.o. te je sukladno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja u Sloveniji navodno bio u obvezi prijaviti koncentraciju 30 dana od potpisivanja ugovora o preuzimanju. Budući da takva prijava nije podnesena, AVK je 9. travnja 2019. pokrenuo postupak ocjene koncentracije po službenoj dužnosti.
Agrokor je i javno i izravno obrazložio da takvu odluku AVK-a smatra potpuno neutemeljenom i to zato što je sve odluke vezane uz gore opisanu akviziciju donio i proveo isključivo i samo Ivica Todorić, bez znanja ili sudjelovanja bilo kojeg drugog člana tadašnje Uprave Agrokora d.d. i ona stoga nije imala veze s Agrokorom d.d. već s Agrokorom AG iz Švicarske, koji nije pod kontrolom Agrokora d.d., već ga je na početku vodio isključivo gospodin Ivica Todorić, a od 2017. nadalje njime upravlja administrator/povjerenik kojeg je imenovao švicarski sud i koji je u listopadu 2019. u ime Agrokora AG na adresu AVK poslao obrazac o koncentraciji.
Također, odluka AVK-a kojom je utvrđena kazna od 53,9 milijuna eura jest nepravomoćna, budući da je protiv nje Agrokor podnio zahtjev za sudskom zaštitom, koji je 8. studenog 2019. predan AVK-u. Međutim, taj Agrokorov zahtjev za sudskom zaštitom AVK neobjašnjivo još uvijek nije proslijedio nadležnom Okružnom sudu u Ljubljani kako bi sudu omogućio da odluči o zahtjevu za sudskom zaštitom te je umjesto toga svojom odlukom, bez sudjelovanja suda, 16. prosinca 2019. pokrenuo privremenu zapljenu dionica Mercatora d.d. koje su u vlasništvu Agrokora d.d.
Inače, radi shvaćanja punog konteksta rješenja AVK-a o kazni Agrokoru u iznosu od 53,9 milijuna eura, kao i oduzimanja dionica Mercatora kao navodnog sredstva osiguranja za naplatu te kazne, važno je napomenuti kako je Costella d.o.o. tvrtka koja globalno ostvaruje svega nešto malo više od milijun eura prihoda godišnje. Iz ove činjenice jasno proizlazi nerazmjernost veličine ove kazne, a kamoli oduzimanja dionica Mercatora u vlasništvu Agrokora. Vrijedi napomenuti i da su 2006. godine, kad je Zakon o prekršajima bio u postupku donošenja u Parlamentu Slovenije, zakonodavna i pravna tijela Parlamenta izrijekom upozoravala na mogućnost da bi u nekim slučajevima zapljene prema tome zakonu mogle biti u znatnom nerazmjeru.
Kad je riječ o veličini kazne, za usporedbu, Europska je komisija s 28 milijuna eura kaznila Canon kod kupnje kontrolnog udjela Toshiba Medical Systems Corporation zato što nisu bili prijavili koncentraciju, a ranije je pod sličnim okolnostima kaznila Electrabel s 20 milijuna EUR kod akvizicije Compagnie Nationale du Rhône, gdje je kompanija koju su kupovali imala najmanje 25 milijuna eura prometa u najmanje tri zemlje, jer inače ne bi ni došli do Europske komisije.
Gledajući povijesno, AVK nikada do sada nije naplatila kaznu višu od nekoliko stotina tisuća eura. Zapravo je u kupnjama i preuzimanjima najveća ikada naplaćena kazna iznosila oko 150 tisuća eura (zakašnjenje s prijavom koncentracije), dok je kaznu za Pop TV u iznosu 4,9 milijuna eura sud poništio u prekršajnom postupku.
Iz navedenih argumenata, pojedinačno i skupno, jasno proizlazi da je rješenje AVK-a o kazni neutemeljeno te izvanredna uprava Agrokora mora izraziti ozbiljnu zabrinutost da je ono doneseno samo kako bi poslužilo kao sredstvo za eksproprijaciju dionica Mercatora.
Oduzimanje Agrokorovih dionica Mercatora provedeno je bez ikakve odluke suda, temeljem zakona koji se primjenjuje u pravilu na prometne prekršaje. Takvi postupci, bez obzira na krajnji ishod, čine Sloveniju izrazito nesigurnom za strane investiture te dovode u pitanje predanost Slovenije da postupa u skladu sa člankom 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se osigurava poštovanje temeljnog načela Europske unije o slobodnom kretanju kapitala među državama članicama Europske unije, te određenim odredbama sadržanima u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, uključujući zaštitu privatnog vlasništva.
O ovim smo činjenicama danas obavijestili veleposlanstva svih članica Europske unije u Sloveniji, kao i veleposlanstva SAD-a i Rusije, imajući u vidu porijeklo ključnih investitora Fortenova grupe. Izvanredni povjerenik Agrokora nastavit će štititi imovinu kompanije svim raspoloživim pravnim sredstvima.
